_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

ponedjeljak, 31.10.2011.

Prezimena u Lukaru 1948 godine i 2011 godine

Photobucket


Prethodni post na temu prezimena u Lukaru nosi naslov:

„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 12 dio Lukar“

Link: http://promina.blog.hr/2011/10/1629574319/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-12-dio-lukar.html

...donosi nam između ostalog i popis prezimena u Lukaru 1948 godine.

Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Lukaru imali sljedeća prezimena:

Sarić 132/19
Perić 94/13
Čavlina 21/4
Prgeša 38/5
Šešo 56/10
Kovačević 2/1
Ujaković 33/7
Medić 21/7
Čulina 32/9
Mandarić 5/1
Novak 13/3
Stojanović 31/5
Panić 7/1



Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Lukaru 1948 bila su:

1. Sarić
2. Čulina
3. Perić
4. Šešo
5. Prgeša
6. Ujaković
7. Čavlina
8. Stojanović
9. Medić
10. Mandarić
11. Novak


Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi prezime Kovačević, dok kod prof Mlinara nemamo prezime Panić.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Lukaru 1948 godine bila su:

1. Ante
2. Josip
3. Ivan
4. Branko
5. Marko
6. Dušan
7. Zvonko
8. Drago
9. Ive
10. Marinko
11. Slavko
12. Zdravko
13. Ivica
14. Mile
15. Miroslav
16. Petar
17. Toni
18. Zvonimir
19. Anđelko
20. Boris

Najčešća ženska imena 1948 u Lukaru bila su:

1. Marija
2. Ana
3. Marina
4. Zorka
5. Ivana
6. Manda
7. Branka
8. Ankica
9. Anka
10. Marijana
11. Mara
12. Diana
13. Martina
14. Dragica
15. Jadranka
16. Kadira
17. Marica
18. Milena
19. Milka
20. Mirjana

Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Lukar sljedeće podatke o imenima i prezimenima:


Muška imena u Lukaru 2011

1. Josip
2. Paško
3. Jure
4. Marko
5. Ante
6. Dragan
7. Dušan
8. Ivan
9. Ive
10. Krste
11. Ljubomir
12. Marinko
13. Nikola
14. Petar
15. Slavko
16. Vinko
17. Vladimir
18. Zdravko
19. Zvonko

Ženska imena u Lukaru 2011

1. Ana
2. Adelka-Zorka
3. Anica
4. Anđa
5. Danica
6. Kata
7. Manda
8. Mara
9. Marija
10. Milica
11. Simeuna

Prezimena u Lukaru 2011 su:

1. Perić
2. Čulina
3. Sarić
4. Prgeša
5. Ujaković
6. Čavlina
7. Šešo
8. Budimir
9. Medić
10. Stojanović


Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kovačević, Mandarić, Novak i Panić.


A sad malo više informacija o prezimenima u Lukaru koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Perić
Podrjetlo

Perići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi (okolica Duge Rese). Razmjerno najviše Perića u proteklih sto godina rođeno je u istočnohercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Perić. U Hrvatskoj danas živi oko osam tisuća Perića u više od dvije tisuće domaćinstava (20. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Perića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Dervente (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Perići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 303 općine i 582 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (550), Zadru (350), Osijeku (300) i u Rijeci (250).


Čulina

Podrjetlo

Čuline su Hrvati, najvećim dijelom iz Novigrada. Razmjerno najviše Čulina u proteklih sto godina rođeno je u Pridragi kraj Novigrada, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Čulina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Čulina u oko četrsto domaćinstava (373. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čulina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novigrada u Zadar, iz Novigrada u Rijeku te iz Novigrada u Zagreb.

Raspostranjenost

Čuline su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 89 općina i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (250), Pridragi kraj Novigrada (180), Splitu (100) i u Rijeci (90).


Sarić

Podrjetlo

Sarići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Zapadne Bosne, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Dubrovnika) te Srbi (iz Bosanske Krajine). Razmjerno najviše Sarića u proteklih sto godina rođeno je u zapadnobosanskoj općini Bosansko Grahovo, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sarić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Sarića u više od tristopedeset domaćinstava (543. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bugojnog (BiH) u Dubrovnik te iz Bosanskog Grahova (BiH) i Prijedora (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sarići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 86 općina i 121 naselju, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Splitu (100), Dubrovniku (80), Klisu kraj Splita (60) i u Slavonskom Brodu (40).


Šešo

Podrjetlo

Šeše su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Šeša u proteklih sto godina rođeno je u Lukru kraj Knina, gdje se svaki deveti stanovnik prezivao Šešo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Šeša u oko trideset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Šeša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Šeše su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 15 naselja, znatno više u urbanim sredinama (89%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Zadru (8), Oklaju kraj Knina (6), Drnišu (6) i u Kninu (5).


Prgeša
Podrjetlo
Prezime Prgeša nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz okolice Knina.


Ujaković

Podrjetlo

Ujakovići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Ujakovića u proteklih sto godina rođeno je u Lukaru kraj Knina, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ujaković. U Hrvatskoj danas živi oko sto Ujakovića u više od tridesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Ujakovića u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Ujakovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 15 općina i 17 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Tovarniku kraj Iloka (15), Splitu (10), Vinkovcima (9) i u Šibeniku (8).


Čavlina

Podrjetlo

Čavline su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Čavlina u proteklih sto godina rođeno je u Matasima kraj Knina, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Čavlina. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Čavlina u oko osamdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Čavlina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Promine u Split.

Raspostranjenost

Čavline su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 29 općina i 44 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Novoj Gradiški (20), Oklaju kraj Knina (20), Splitu (20) i u Banovoj Jaruzi kraj Kutine (15).


Stojanović

Podrjetlo

Stojanovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Županje, a često su i Srbijanci (iz Srbije) te su vrlo rijetko i Romi (iz Osijeka). Razmjerno najviše Stojanovića u proteklih sto godina rođeno je u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Stojanović. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Stojanovića u oko tisućudvjesto domaćinstava (95. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Stojanovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prozora (BiH) i Konjica (BiH) u Zagreb te iz Konjica (BiH) u Slavonski Brod. Raspostranjenost

Stojanovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 202 općine i 315 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Babinoj Gredi kraj Županje (200), Rijeci (150), Osijeku (130) i u Puli (110).


Medić

Podrjetlo

Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).


Mandarić

Podrjetlo

Mandarići su velikom većinom Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Omiša, a u manjem broju su i Srbi (iz Gospića). Razmjerno najviše Mandarića u proteklih sto godina rođeno je u Cisti Velikoj kraj Omiša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandarić. U Hrvatskoj danas živi oko sedamsto Mandarića u oko dvjestopedeset domaćinstava (912. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mandarića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ciste Provo i Knina u Split te iz Gospića u Zagreb.

Raspostranjenost

Mandarići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 69 općina i 93 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (120), Splitu (100), Cisti Velikoj kraj Omiša (100), Đakovu (60) i u Vrlikoj (25).


Novak

Podrjetlo

Prezime Novak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Čakovca, a prema nekim izvorima s otoka Hvara, ali i Hercegovine (Prolog) te Tolovca u općini Prozor, BiH. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Čakovcu, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Novak. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Novaka u oko četiri tisuće domaćinstava (6. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno deset tisuća, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Etimologija

Prezime izvedeno iz riječi novak - novi doseljenik, novonaseljen. Novak, Novotný najčestotnija su prezimena u Češkoj i česta u Slovačkoj.

Migracije

Glavni migracijski pravci Novaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brežica (Slovenija) u Brdovec te iz Čakovca i Doboja (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Novaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 311 općina i 722 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (1700), Čakovcu (850), u Nedelišću (350) i Lopatincu (350) kraj Čakovca, te u Varaždinu (300).


Kovačević

Podrjetlo

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Etimologija
Prezime izvedeno od naziva zanimanja - Kovač.

Migracije
Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.


Panić

Podrjetlo

Panići su pretežito Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a često su i Srbi (iz okolice Vinkovaca). Razmjerno najviše Panića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Prijedor, gdje se svaki dvjestoti stanovnik prezivao Panić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Žabnik kraj Varaždina, Radovec Polje kraj Ivanca i Turčin kraj Varaždina. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Panića u više od petsto domaćinstava (382. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Panića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Prijedora (BiH) u Zagreb, iz Prijedora (BiH) u Sisak te iz Prijedora (BiH) u Rijeku.

Raspostranjenost

Panići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 149 općina i 232 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Zagrebu (150), Rijeci (80), Čakovcu (30), Osijeku (30) i u Varaždinu (25).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/


Prezimena u Lukaru već su bili tema u mojim sljedećim postovima:


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622538009/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-5dio.html

A tamo piše....

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.

Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.




Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine V dio“

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1626005683/prominski-vidici-i-sudbine-v-dio.html

Lukar

Lukar je selo prislonjeno uz sjeverozapadnu padinu planine Promine i u njemu je obitavalo sedamdesetak obitelji s prezimenima: Sarić, Šešo, Čulina, Perić, Prgeša, Čavlina, Ujaković, Mandarić, Medić, Stojanović, Panić, Novak i Kovaćević.
Žitelji posljednjih pet prezimena su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Katolici se pokapaju u šamatoriju Gospe Čatrnjske, a pravoslavni, u novije doba, u improviziranome seoskom groblju pri planini.
Mletački popisi ovdje navode obitelji: Klarišić, Dizdar, Draganić, Medić, Milašević, Novaković, Panić, Pargesa, Perić, Sarić, Scrbaz, Čulina, Duić, Vulić, Žepina i Bielanović.
Početkom devetnaestoga stoljeća u selu se navode i obitelji: Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Parać, Novak, Stojanović i Vučić.



Na kraju...

Često se prezimena Sarić i Šarić zamjene...pa tako se i moj sin na „pokazu“ preziva Šarić...a ne Sarić....
Uglavnom ukoliko prošetate ovih dana grobljem Gospe Čatrnjske, možete primjetiti spomenik sa prezimenom Šarić, premda u Lukaru nije rođen niti jedan Šarić.
Sredinom prošlog stoljeća, jedna obitelj Sarića, odlučila je „nabaciti šešir“ na početno slovo svog prezimena.....i tako nam svojim primjerom pokazala kako nastaju nova prezimena.....

Veliki broj prominskih prezimena možete pronaći i u okolici Grahova, pa tako i prezime Sarić. Odgovor zašto je to tako je jednostavan. Naši su se preci bavili stočarstvom. Zime su provodili na padinama Promine....a ljeta na poljima oko Grahova.
Više o ovoj temi možete pročitati u knjizi „Hrvati Dinare“ ako je uspijete pronaći.

Ako vas zanima još više o ovoj knjizi....već sam o tom pisao pod linkom:

http://promina.blog.hr/2006/08/1620896472/znate-li-sto-o-prezimenu-mandaric-iz-lukara.html

a u komentaru pod navedenim linkom piše:

"Po kazivanju dr.Ankice Čilaš-Šimpraga MANDARIĆI I UJAKOVIĆI NASTAJU OD ČULINA IZ SELA LUKARA.
@ V.ČULINA (29.04.2007. 13:54)"



Ako Vas zanima o Sarićima u Grahovu posjetite link:
http://www.obitelj-saric.com/


Malo sam ovaj post proširio podacima o svom prezimenu, ali zapravo da nije bilo moje želje da saznam malo više o svom prezimenu....možda ne bi bilo niti promina.blog.hr-a, a niti ovih postova s kojim vam pokušavam približiti vaše prominske korjene (naravno, ukoliko ste iz Promine).



Nastavlja se....


Oznake: Prominsko prezime, Lukar

- 11:35 - Komentiraj post (1) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić