Prezimena u Razvođu 1948 godine i 2011 godine
Prethodni post na temu prezimena u Razvođu nosi naslov:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 13 dio Razvođe“
Link: http://promina.blog.hr/2011/11/1629612793/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-13-dio-razvode.2.html
...i donosi nam između ostalog i popis prezimena u Razvođu 1948 godine.
Tada smo prema popisu stanovništva 1948 gdine, koji je obradio prof Paško Mlinar u Razvođu imali sljedeća prezimena:
Duvančić 159/18
Lacić 52/9
Klepo 29/7
Kulić 27/6
Jukić 41/8
Traljić 19/5
Vujčić 2(2)
Suman 81/11
Cvijetić 106/19
Medić 4/1
Manojlović 108/20
Dujić 142/20
Berša 18/3
Tošić 85/17
Škovrlj 45/9
Jakovljević 20/3
Juric 27/5
Kabić 12/2
Stanić 12/2
Dodig 7/1
Kerić 21/5
Pokrajac 82/18
Zelić 4/1
Ukupno 1103/ 192
Katolika 783/129
Pravoslavaca 320/63
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća prezimena u Razvođu 1948 bila su:
1. Duvančić
2. Dujić
3. Tošić
4. Jukić
5. Suman
6. Manojlović
7. Cvijetić
8. Pokrajac
9. Kulić
10. Škovrlj
11. Juric
12. Kabić
13. Lacić
14. Berša
15. Nadrčić
16. Traljić
17. Buha
18. Cvjetić
19. Kerić
20. Stanić
Iz navedenog, usporedno sa popisom prezimena prof Mlinara, jedino uočavam razliku što „imehrvatsko.net“ donosi još prezimena Nadrčić i Buha, ali izostavlja prezimena koja vidimo kod prof Mlinara kao što su Klepo, Vujčić, Medić, Jakovljević, Dodig i Zelić.
Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena u Razvođu 1948 godine bila su:
1. Ivan
2. Ante
3. Drago
4. Mile
5. Josip
6. Marko
7. Mirko
8. Branko
9. Petar
10. Željko
11. Slavko
12. Anđelko
13. Jure
14. Milan
15. Nikola
16. Rajko
17. Vinko
18. Vladimir
19. Zvonimir
20. Zvonko
Najčešća ženska imena 1948 u Razvođu bila su:
1. Ana
2. Marija
3. Ivana
4. Jelena
5. Ivanka
6. Katarina
7. Antonija
8. Dragica
9. Jadranka
10. Maja
11. Matea
12. Paula
13. Sanja
14. Brankica
15. Mira
16. Sandra
17. Anka
18. Jasminka
19. Martina
20. Milena
Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici „imehrvatsko.net“, imamo za Razvođe sljedeće podatke o imenima i prezimenima:
Muška imena u Razvođu 2011
1. Ante
2. Drago
3. Ivan
4. Josip
5. Milan
6. Branko
7. Dragan
8. Dražan
9. Marko
10. Petar
11. Rajko
12. Slavko
13. Čedo
14. Žarko
15. Denis
16. Goran
17. Hrvoje
18. Ilija
19. Ivica
20. Joso
Ženska imena u Razvođu 2011
1. Milka
2. Danica
3. Jagoda
4. Katarina
5. Luca
6. Milica
7. Nada
8. Vesna
9. Zorica
Prezimena u Razvođu 2011 su:
1. Duvančić
2. Dujić
3. Jukić
4. Suman
5. Juric
6. Pokrajac
7. Cvijetić
8. Lacić
9. Berša
10. Manojlović
11. Tošić
12. Traljić
13. Škovrlj
14. Brešković
15. Dodig
16. Kašnar
17. Kulić
18. Lovrić
19. Mandić
20. Medić
Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine „nestala“ su sljedeća prezimena: Kabić, Nadrčić, Buha, Kerić, Stanić.
Od novih prezimena imamo: Kašnar, Brešković, Lovrić i Mandić.
A sad malo više informacija o prezimenima u Razvođu koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:
Duvančić
Podrjetlo
Duvančići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Duvančića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Duvančić. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Duvančića u oko stodeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Duvančića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Zagreb, iz Promine u Split te iz Dervente (BiH) u Rijeku.
Raspostranjenost
Duvančići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 26 općina i 34 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (60), Splitu (50), Oklaju kraj Knina (45), Razvođu kraj Drniša (25) i u Velikoj Gorici (25).
Dujić
Podrjetlo
Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.
Raspostranjenost
Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).
Tošić
Podrjetlo
Tošići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Promine kraj Knina. Ponekad su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Tošića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Tošić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Tošića u više od dvjestopedeset domaćinstava (878. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.
Migracije
Glavni migracijski pravci Tošića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Janjeva (Kosovo) i Promine u Zagreb te iz Zažablja u Dubrovnik.
Raspostranjenost
Tošići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 81 općini i 111 naselju, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Splitu (60), Šibeniku (40), Metkoviću (35) i u Dubrovniku (30).
Jukić
Podrjetlo
Jukići su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a prema nekim izvorima iz Bosne, Istre te Bitelića kod Sinja. Razmjerno najviše Jukića u proteklih sto godina rođeno je u Komesarcu kraj Slunja, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Jukić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Jukića u više od dvije tisuće domaćinstava (26. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Jukića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Muća u Split te iz Posušja (BiH) i Zavidovića (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Jukići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 265 općina i 493 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1000), Splitu (800), Sinju (250), Osijeku (250) i u Otoku kraj Sinja (200).
Suman
Podrjetlo
Sumani su najčešće Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina, a vrlo su rijetko i Talijani. Razmjerno najviše Sumana u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Suman. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Sumana u oko šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Sumana u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Drniša u Zagreb.
Raspostranjenost
Sumani su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Rijeci (20), Slavonskom Brodu (15), Sesvetama kraj Zagreba (10) i u Vukovaru (10).
Manojlović
Podrjetlo
Manojlovići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz Karlovca, Ogulina ili Hercegovine). Razmjerno najviše Manojlovića u proteklih sto godina rođeno je u Gornjem Sjeničaku kraj Karlovca, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Manojlović. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Manojlovića u više od četrstopedeset domaćinstava (383. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Manojlovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Karlovca i Ogulina u Zagreb te iz Rakovice u Rijeku.
Raspostranjenost
Manojlovići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 110 općina i 181 naselju, pretežito u urbanim sredinama (54%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Karlovcu (100), Markovcu kraj Knina (60), Rijeci (60) i u Trpinji kraj Vukovara (45).
Cvijetić
Podrjetlo
Cvijetići su većinom Srbi, dobrim dijelom iz okolice Knina, ali su često i Hrvati (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Cvijetića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Cvijetić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Cvijetića u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu petinu.
Migracije
Najveća dva migracijska pravca Cvijetića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Rijeku te iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Cvijetići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 40 općina i 48 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Splitu (30), Rijeci (20), Sisku (15) i u Osijeku (15).
Pokrajac
Podrjetlo
Prezime Pokrajac većinom nose Hrvati, dobrim dijelom iz Rovinja, ali često i Srbi (iz okolice Knina). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Rovinjskom Selu kraj Rovinja, gdje se svaki sedmi stanovnik prezivao Pokrajac. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Pokrajaca u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas gotovo prepolovio.
Migracije
Najveća migracija Pokrajaca u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Split.
Raspostranjenost
Pokrajci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 45 općina i 59 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Rovinju (100), Zagrebu (60), Splitu (30), Rovinjskom Selu kraj Rovinja (20) i u Kninu (15).
Kulić
Podrjetlo
Kulići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina, a prema nekim izvorima iz istočne (okolica Foče) i srednje Bosne (okolica Kiseljaka). Rijetko su i Srbi (okolica Požege), te Bošnjaci. Razmjerno najviše Kulića u proteklih sto godina rođeno je u Dugobabama kraj Kaštela, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Kulić. U Hrvatskoj danas živi oko osamsto Kulića u više od dvjestopedeset domaćinstava (854. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas povećao za nepunu polovinu.
Migracije
Glavni migracijski pravci Kulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jajca (BiH) i Garčina u Zagreb te iz Nijemaca u Vinkovce.
Raspostranjenost
Kulići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 73 općine i 97 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Splitu (110), Cerniku kraj Nove Gradiške (45), Solinu (40) i u Obrovcu Sinjskom (35).
Škovrlj
Podrjetlo
Prezime Škovrlj nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Splita.
Juric
Podrjetlo
Prezime Juric nose Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Juric. U Hrvatskoj danas živi oko devedeset Juricova u oko trideset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.
Migracije
Najveća migracija Juricova u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb. Raspostranjenost
Juricovi su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 21 općini i 25 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Svetom Križu Začretju kraj Zaboka (10), Vinkovcima (10), Nijemcima kraj Vinkovaca (6) i u Razvođu kraj Drniša (5).
Kabić
Podrjetlo
Kabići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina, a često su i Srbi (također iz okolice Knina). Razmjerno najviše Kabića u proteklih sto godina rođeno je u Razvođu kraj Drniša, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Kabić. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kabića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Kabići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 23 općine i 27 naselja, pretežito u urbanim sredinama (66%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (20), Zadru (15), Šibeniku (10), Kninu (8) i u Mirkovcima kraj Vinkovaca (7).
Lacić
Podrjetlo
Lacići su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. Razmjerno najviše Lacića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Brčko. U Hrvatskoj danas živi oko četiristo Lacića u više od stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj do danas upeterostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Lacića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) u Zagreb, iz Brčkog (BiH) u Županju te iz Brčkog (BiH) u Rugvicu.
Raspostranjenost
Lacići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Sesvetama kraj Zagreba (35), Zadru (30), Splitu (25) i u Županji (20).
Berša
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Berša vuče podrijetlo iz okolice Knina.
Nadrčić
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Nadrčić vuče podrijetlo iz okolice Knina.
Traljić
Podrjetlo
Prezime Traljić nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Krajine.
Buha
Podrjetlo
Buhe su gotovo u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a rijetko su i Srbi. Razmjerno najviše Buha u proteklih sto godina rođeno je u cazinskoj općini Sanski Most. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Buha u više od sto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Buha u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Sanskog Mosta (BiH) u Novsku, iz Sanskog Mosta (BiH) u Zagreb te iz Drniša u Rijeku. Raspostranjenost
Buhe su prisutne u većini hrvatskih županija, u ukupno 44 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (71%). Danas ih najviše živi u Drnišu (50), Zagrebu (35), Našicama (35), Splitu (20) i u Rijeci (15).
Kerić
Podrjetlo
Kerići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Šibenika, a mogu biti i Srbi (iz bosanske Posavine) kao i Bošnjaci (iz Srednje Bosne). Razmjerno najviše Kerića u proteklih sto godina rođeno je u Šibeniku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kerića u oko šezdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Raspostranjenost
Kerići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 33 općine i 39 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Splitu (25), Zagrebu (10), Šibeniku (10), Rijeci (10) i u Vukovaru (10).
Stanić
Podrjetlo
Stanići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Posavine, a prema drugim izvorima iz sela Stanići u okolici Omiša. Rijetko su i Srbi (iz okolice Vukovara). Razmjerno najviše Stanića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskim općinama Modriča i Bosanski Šamac, u kojima se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Stanić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Stanića u više od tisućuosamsto domaćinstava (44. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Stanića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) i Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.
Raspostranjenost
Stanići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 283 općine i 523 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (850), Slavonskom Brodu (350), Splitu (200), Omišu (180) i u Osijeku (170).
Brešković
Podrjetlo
Prezime Brešković nose Hrvati podrijetlom s otoka Brača. U Hrvatskoj danas živi oko sto Breškovića u oko dvadesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov
Raspostranjenost
Breškovići su prisutni u šest hrvatskih županija, u ukupno 12 općina i 15 naselja, podjednako u gradskim i seoskim područjima. Danas ih najviše živi u Splitu (35), Bolu na otoku Braču (20), Kaštel Starom kraj Kaštela (7), Mlinima kraj Dubrovnika (6) i u Dubrovniku (5).
Dodig
Podrjetlo
Dodizi su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko i Srbi iz Benkovca. Razmjerno najviše Dodiga u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Ljubuški. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dodiga u oko četrsto domaćinstava (485. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Dodiga u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb, iz Ljubuškog (BiH) u Metković te iz Ljubuškog (BiH) u Vrgorac. Raspostranjenost
Dodizi su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 82 općine i 119 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (200), Metkoviću (120), Splitu (100), Velikom Prologu kraj Vrgorca (60) i u Trilju kraj Sinja (60).
Kašnar
Podrjetlo
Kašnari su Hrvati, najvećim dijelom iz Zagreba. Razmjerno najviše Kašnara u proteklih sto godina rođeno je u Glavnici Gornjoj kraj Zagreba, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Kašnar. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Kašnara u oko sto domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Raspostranjenost
Kašnari su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 38 naselja, pretežito u seoskim sredinama (72%). Danas ih najviše živi u Belovaru kraj Zagreba (100), Zagrebu (60), u Glavnici Gornjoj (40), Sesvetama (30) i Kašini (30) kraj Zagreba.
Lovrić
Podrjetlo
Lovrići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira, dok prema drugim izvorima vuče podrijetlo iz okolice Sinja ili sela Odžak kod Livna (BiH). Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Hrvatske Kostajnice). Razmjerno najviše Lovrića u proteklih sto godina rođeno je u Ražnju kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Lovrić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Lovrića u oko tri tisuće domaćinstava (23. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio.
Migracije
Glavni migracijski pravci Lovrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Brčkog (BiH) i Dervente (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.
Raspostranjenost
Lovrići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 296 općina i 590 naselja, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (400), Slavonskom Brodu (300), Vinkovcima (170) i u Šibeniku (160).
Mandić
Podrjetlo
Mandići su često Hrvati, dobrim dijelom iz tuzlanske regije (BiH), a prema nekim izvorima iz Boke Kotorske. Ponekad su i Srbi (okolica Knina). Razmjerno najviše Mandića u proteklih sto godina rođeno je u tuzlanskoj općini Kladanj, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Mandić. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Mandića u više od dvije tisuće domaćinstava (34. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.
Migracije
Glavni migracijski pravci Mandića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Doboja (BiH), iz Širokog Brijega (BiH) te iz Tešnja (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Mandići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 284 općine i 571 naselju, pretežito u urbanim sredinama (62%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1100), Splitu (300), Osijeku (170), Zadru (170) i u Rijeci (150).
Medić
Podrjetlo
Medići su pretežito Hrvati, većim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz Hercegovine. Mogu biti i Srbi (iz okolice Obrovca) te su vrlo rijetko i Bošnjaci (iz tuzlanskoga kraja, BiH). Razmjerno najviše Medića u proteklih sto godina rođeno je u Kožinu kraj Zadra, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Medić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Medića u više od sedamstopedeset domaćinstava (162. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.
Migracije
Glavni migracijski pravci Medića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Čitluka (BiH) te iz Širokog Brijega (BiH) u Zagreb.
Raspostranjenost
Medići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 172 općine i 258 naselja, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (110), Zadru (100), Brelima kraj Makarske (100) i u Rijeci (80).
Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:
Link: http://imehrvatsko.net/
Prezimena u Razvođu već su bili tema u mojim sljedećim postovima:
Dr Zdravko Dizdar-“Upoznajmo naš stari zavičaj“ 7.dio
Link: http://promina.blog.hr/2007/05/1622562817/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-7dio.2.html
A tamo piše....
U Razvođu su 1735. popisana 22 roda s 48 obitelji te ukupno 322 stanovnika.
To su bili:
Bibić- 1 dim-1 član;
Boljanić- 1 obitelj –8 članova;
Cvitić- 1 obitelj –16 članova;
Čučić- 1 obitelj- 5 članova;
Dodić- 2 obitelji- 34 člana;
Duić (Dujić)- 5 obitelji- 25 članova;
Jakovljević- 2 dima- 2 člana;
Klepić- 3 obitelji – 24 člana;
Kulić- 2 obitelji- 18 članova;
Lacić-2 dima-2 člana;
Maleš- jedan uz dodatak Dodić- 3 obitelji- 16 članova;
Mirković- 5 obitelji – 34 člana;
Pantelić- 1 obitelj-6 članova;
Pokrajac- 6 obitelji- 44 člana;
Rajčević- 1 dim ( 1 rod u Velušiću);
Sekulić- 2 obitelji- 7 članova;
Stanić zvani Josić- 4 obitelji- 47 članova;
Skomalj- (kasnije Škovrlj)- 1 obitelj- 10 članova;
Suman- 1 dim- 1 član;
Vuković- 1 obitelj- 8 članova;
Vojčić- 1 obitelj- 5 članova;
Vaslaga- 1 obitelj- 8 članova;
Prema sudskim spisima u Razvođu se navode još obitelji Beršić i Tošić (1808-13.), te Tralić, Duvančić (s istoimenim zaseokom na imanjima Mirkovića i Stanića) i Manojlo (1828).
Paško Bikić: „Prominski vidici i sudbine IX dio“
Link: http://promina.blog.hr/2009/04/1626144863/prominski-vidici-i-sudbine-ix-dio.html
Razvođe
Razvođe je najveće i najrasprostranjenije selo u Promini i seže od sredine planine do miljevačke međe.
Tu je obitavalo preko stotinu i osamdeset domaćinstava s prezimenima:
Tralić. Suman, Pokrajac, Duvančić, Kulić, Jukić, Jakovljević, Berša, Lacić, Vujičić, Juric:, Klepo, Škovrlj, Kabić, Manojhvić, Cvijetić, Stanić. Tošić, Dujić, Dodig i Kerić.
Žitelji s prezimenima Pokrajac, Cvjetić, Kerić i Manojlović su pravoslavne vjeroispovijesti i čine manjinu u selu.
Većinski katolički žitelji pokapaju se kod Gospe Čatrnjske u Lukaru.
U Razvođu je katolička crkva posvećena Svim Svetima, ali uza nju nema groblja.
Pravoslavni žitelji pokapaju se u novije doba u mjesnom groblju uz koje je sedamdesetih godina ovoga stoljeća izgrađena i crkvica.
U mletačkom popisu pučanstva u Razvođu se navode žitelji s prezimenima:
Bibić, Boljanić, Ćučić, Dodić, Duić, Jakovljević, Klepić. Kulić, Lacić. Maleš, Mirković, Pantelić, Pokrajac. Rajčević, Sekulić, Stanić, Josić Skomalj, Suman, Vuković, Vojčić, Vaslaga, a početkom devetnaestog stoljeća spominju se i žitelji s prezimenom Beršić Tošić, Tralić, Duvančić i Manojlo.
Nastavlja se....
Oznake: Prominsko prezime, Razvođe
|
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
