_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

petak, 23.09.2011.

Prezimena u Čitluku 1948 godine i 2011 godine

Photobucket


Prethodni post na temu prezimena u Čitluku je:
„Promina prije pola stoljeća-prof Paško Mlinar 9 dio Čitluk“

Link: http://promina.blog.hr/2011/09/1629522641/promina-prije-pola-stoljecaprof-pasko-mlinar-9-dio-citluk.html

Čitajući navedeni post, mogli ste saznati da su te, ne tako daleke 1948 godine u Čitluku živjele obitelji sa sljedećim prezimenima:

Validžić 134/21
Bronić 39/5
Kardov 14/2
Dunjak 32/4
Zelić 14/2
Duvnjak 9/1
Vucić 115/15
Knežević 67/15
Gojčeta 116/21
Barišić 12/1
Bilušić 3/1
Svetina 49/9
Đak 5/1
Budanko 45/11

Ukupno 654 stanovnika, živjelo je u 109 „dimova“, odnosno obitelji, i svi su bili katolici.

Prema web stranici „imehrvatsko.net“, najčešća muška imena bila su:

1. Ante
2. Ivan
3. Josip
4. Slavko
5. Ivica
6. Marko
7. Mirko
8. Zvonko
9. Branko
10. Željko
11. Ive
12. Mile
13. Petar
14. Tomislav
15. Vlade
16. Zdravko
17. Drago
18. Joso
19. Marinko
20. Mate


Najčešća ženska imena bila su:

1. Marija
2. Ivana
3. Ana
4. Anita
5. Marina
6. Katarina
7. Josipa
8. Marica
9. Martina
10. Vesna
11. Nada
12. Manda
13. Ika
14. Kristina
15. Mirela
16. Beata Iwona
17. Diana
18. Maša
19. Slavka
20. Tina

Prema istom izvoru, prezimena su 1948 godine u Čitluku bila su:

1. Validžić
2. Vucić
3. Gojčeta
4. Knežević
5. Duvnjak
6. Svetina
7. Bronić
8. Kardov
9. Barišić
10. Budanko
11. Dujić
12. Guloja-Vucić
13. Djak
14. Gašparac
15. Matas
16. Sekulić
17. Vucić-Guloja
18. Vucić-Krivić
19. Zelić



Prema popisu stanovništva 2011 godine, koji je također obrađen na web stranici imehrvatsko.net, imamo za Čitluk sljedeće podatke o prezimenima i imenima:

1. Kardov
2. Barišić
3. Gojčeta
4. Bronić
5. Knežević
6. Vucić
7. Zelić
8. Budanko
9. Duvnjak
10. Validžić
11. Burić
12. Jurenović
13. Karlo
14. Kulović
15. Matas
16. Svetina

Između dva navedena popisa stanovništva 1948 i 2011 godine, broj stanovništva smanjio se sa 654 stanovnika na samo 113 stanovnika (skoro 6 puta!), i „nestala“ su sljedeća prezimena:

1. Dunjak
2. Bilušić
3. Đak (Vjerojatno se posljednji živući Đak nije „odazvao“ popisivačima)
4. Dujić
5. Gašparac


Od novih prezimena prema imehrvatsko.net, koliko vidim imamo: Kulović, Karlo, Jurenović, Burić.


Najpopularnija muška imena u Čitluku 2011 godine su:

1. Ivan
2. Josip
3. Tomislav
4. Ante
5. Branko
6. Slavko
7. Denis
8. Drago
9. Filip
10. Ive
11. Joso
12. Krešo
13. Marinko
14. Mario
15. Marko
16. Mate
17. Mirko
18. Rajko-Slavko
19. Stanko
20. Stipe

Najpopularnija ženska imena u Čitluku 2011 godine su:

1. Ana
2. Jeka
3. Marica
4. Marija
5. Milena



A sad malo više informacija o prezimenima u Čitluku koja se spominju na oba popisa stanovništva 1948 godine, ali i 2011 godine:


Kardov

Podrjetlo

Pretežito hrvatsko prezime Kardov vuče podrijetlo iz okolice Knina.

Raspostranjenost

(Nema podataka)


Barišić

Podrjetlo

Barišići su uglavnom Hrvati, većim dijelom iz okolice Opuzena, a prema nekim izvorima iz Omiša. Vrlo rijetko su i Srbi (okolica Vrlike). Razmjerno najviše Barišića u proteklih sto godina rođeno je u Rupama kraj Skradina, Vidonjama kraj Opuzena i Žitniću kraj Drniša, mjestima u kojima se svaki šesti stanovnik prezivao Barišić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Barišića u više od dvije tisuće domaćinstava (31. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Barišići su jedno od najbrojnijih starosjedilačkih prezimena u Solinu, danas ih ima preko 200 u Solin.

Migracije

Glavni migracijski pravci Barišića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Tomislavgrada (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost



Barišići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 274 općine i 530 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1300), Slavonskom Brodu (350), Splitu (250), Osijeku (200) i u Velikoj Gorici (190).



Gojčeta

Podrjetlo

Gojčete su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Gojčeta u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Gojčeta. U Hrvatskoj danas živi oko sto Gojčeta u oko pedeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća migracija Gojčeta u prošlom stoljeću zabilježena je iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Gojčete su prisutne u šest hrvatskih županija, u ukupno 14 općina i 17 naselja, znatno više u urbanim sredinama (81%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (80), Velikoj Gorici (6), Čitluku kraj Knina (6), Sesvetama kraj Zagreba (6) i u Kninu (5).


Bronić

Podrjetlo

Bronići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bronića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Bronić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bronića u oko šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Bronića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Bronići su prisutni u devet hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 22 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Oklaju kraj Knina (35), Zadru (20), Zaprešiću (7) i u Splitu (6).


Knežević

Podrjetlo

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Prezime izvedeno iz naziva zanimanja - tituli "Knez" + -ević. Glavar knežine (seoske administrativne jedinice, Srbija, Hercegovina) seoski starješina; osoba koja je obnašala neku dužnost upravnu dužnost, npr. seoskog starješine, ali i viših službi.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).


Vucić

Podrjetlo

Vucići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Vucića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Vucić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Vucića u oko osamdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Vucića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine u Rijeku, iz Odžaka (BiH) u Slavonski Brod te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Vucići su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 31 općini i 36 naselja, znatno više u urbanim sredinama (68%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Rijeci (35), Slavonskom Brodu (25), Zadru (25) i u Oklaju kraj Knina (15).



Zelić

Podrjetlo

Zelići su uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Makarske, a prema nekim izvorima iz BiH ili iz Bačke. Zelići su vrlo rijetko i Srbi Obrovac). Razmjerno najviše Zelića u proteklih sto godina rođeno je u Popovićima kraj Benkovca, Matasima kraj Knina i Biorinama kraj Omiša, mjestima u kojima se svaki četvrti stanovnik prezivao Zelić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Zelića u oko šestopedeset domaćinstava (216. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Zelića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Benkovca u Zadar, iz Bugojnog (BiH) u Zagreb te iz Ciste Provo u Split.

Raspostranjenost

Zelići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 140 općina i 215 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Zadru (160), Splitu (140), Brelima kraj Makarske (100) i u Osijeku (80).



Budanko

Podrjetlo

Prezime Budanko nose Hrvati, dobrim dijelom iz Knina. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kninu. U Hrvatskoj danas živi oko sto Budankovih u više od četrdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas samo neznatno povećao.

Migracije
-

Raspostranjenost

Budankovi su prisutni u osam hrvatskih županija, u ukupno 20 općina i 21 naselju, znatno više u urbanim sredinama (78%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (30), Oklaju kraj Knina (15), Splitu (10), Labinu (5) i u Velikoj Gorici (4).



Duvnjak

Podrjetlo

Prezime Duvnjak u pravilu nose Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz okolice Duvna te okolice Vrlike (Garjak). Vrlo rijetko su i Srbi (iz okolice Belišća). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Šipovo, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Duvnjak. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Duvnjaka u oko šestopedeset domaćinstava (229. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas učetverostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Duvnjaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Livna (BiH) u Zagreb te iz Šipova (BiH) i Livna (BiH) u Kaštela.

Raspostranjenost

Duvnjaci su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 138 općina i 211 naselju, pretežito u urbanim sredinama (60%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (300), Đakovu (140), Splitu (100), Solinu (90) i u Osijeku (70).



Validžić

Podrjetlo

Validžići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Validžića u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki četvrti stanovnik prezivao Validžić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Validžića u više od stosedamdeset domaćinstava.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Validžića u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine u Zagreb te iz Kijeva u Osijek.

Raspostranjenost

Validžići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 48 općina i 57 naselja, pretežito u urbanim sredinama (63%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (140), Strizivojni kraj Đakova (45), Suhopolju kraj Virovitice (25), Kninu (20) i u Splitu (20).


Burić

Podrjetlo

Burići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Rovinja, a prema nekim izvorima iz Ravnog (BiH), ili Crne Gore. Razmjerno najviše Burića u proteklih sto godina rođeno je u Mirlović Zagori kraj Drniša, gdje se svaki šesti stanovnik prezivao Burić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Burića u oko tisuću domaćinstava (106. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvije tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Burića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Kanfanara u Pulu, iz Trebinja (BiH) u Dubrovnik te iz Lukavca (BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Burići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 181 općini i 310 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (250), Pregradi (110), Puli (100) i u Rijeci (90).


Jurenović
Podrjetlo
Pretežito hrvatsko prezime Jurenović vuče podrijetlo iz okolice Knina.



Karlo

Podrjetlo

Prezime Karlo nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Klanjca. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Karaliću kraj Drniša, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Karlo. U Hrvatskoj danas živi oko sto Karla u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
-
Raspostranjenost

Karle su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 17 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (35), Splitu (20), Vodicama (6), Drinovcima kraj Drniša (6) i u Zaprešiću (5).


Kulović

Podrjetlo

Kulovići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Siska, a mogu biti i Srbi (iz Petrinje) kao i Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kulovića u proteklih sto godina rođeno je u Sisku. U Hrvatskoj danas živi oko sto Kulovića u oko četrdesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije
-
Raspostranjenost

Kulovići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 18 općina i 23 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Sisku (20), Zagrebu (15), Luščanima kraj Petrinje (7), Splitu (7) i u Jabukovcu kraj Petrinje (6).


Matas

Podrjetlo

Matasi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Kaštela. Razmjerno najviše Matasa u proteklih sto godina rođeno je u Kladnjicama kraj Kaštela, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Matas. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Matasa u oko tristopedeset domaćinstava (453. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Matasa u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lećevice i Unešića u Split te iz Lećevice u Solin.

Raspostranjenost

Matasi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 78 općina i 118 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Splitu (300), Zagrebu (100), Kaštel Starom kraj Kaštela (100), Solinu (70) i u Hrvacama kraj Sinja (40).



Svetina

Podrjetlo

Svetine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Svetina u proteklih sto godina rođeno je u Čitluku kraj Knina, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Svetina. U Hrvatskoj danas živi oko sto Svetina u oko pedesetpet domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Svetina u prošlom stoljeću zabilježena su iz Promine i Knina u Zagreb.

Raspostranjenost

Svetine su prisutne u devet hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 24 naselja, znatno više u urbanim sredinama (84%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (70), Osijeku (15), Splitu (10), Oklaju kraj Knina (7) i u Varaždinu (5).



Dunjak (Nema podataka)


Bilušić

Podrjetlo

Bilušići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Knina. Razmjerno najviše Bilušića u proteklih sto godina rođeno je u Ljuboiću kraj Knina, gdje se svaki treći stanovnik prezivao Bilušić. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Bilušića u oko stopedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Bilušića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Gradačca (BiH) u Zagreb te iz Gradačca (BiH) u Veliku Goricu.

Raspostranjenost

Bilušići su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 59 općina i 77 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (130), Zatonu kraj Šibenika (40), Gundincima kraj Đakova (30), Šibeniku (30) i u Zadru (25).


Sekulić

Podrjetlo

Sekulići su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Like, a često su i Srbi Petrinja). Razmjerno najviše Sekulića u proteklih sto godina rođeno je u Lovincu kraj Svetog Roka, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Sekulić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Sekulića u više od šestopedeset domaćinstava (259. prezime prema brojnosti). Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

Migracije

Glavni migracijski pravci Sekulića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovinca, iz Gospića te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.

Raspostranjenost

Sekulići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 141 općini i 223 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (350), Rijeci (80), Slavonskom Brodu (70), Osijeku (60) i u Sisku (60).



Gašparac

Podrjetlo

Prezime Gašparac nose Hrvati, dobrim dijelom iz Delnica. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Beloj Vodici kraj Delnica, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Gašparac. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Gašparaca u oko dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno šesto, pa se njihov broj do danas čak nešto i smanjio.

Migracije

Najveća dva migracijska pravca Gašparaca u prošlom stoljeću zabilježena su iz Ravne Gore u Zagreb te iz Čabra u Rijeku.

Raspostranjenost

Gašparci su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 46 općina i 82 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (90), Delnicama (70), Rijeci (60), Sesvetama kraj Zagreba (25) i u Kravarsku kraj Velike Gorice (25).



Djak

Podrjetlo

Prezime Djak nose Hrvati, najvećim dijelom iz Srednje Bosne. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u srednjebosanskoj općini Novi Travnik, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Djak. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Djaka u više od šezdesetpet domaćinstava.

Migracije

Glavni migracijski pravci Djaka u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novog Travnika (BiH) u Karlovac, iz Travnika (BiH) u Brestovac te iz Novog Travnika (BiH) u Plaški.

Raspostranjenost

Djaci su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 37 općina i 53 naselja, pretežito u seoskim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Špišić Bukovici kraj Virovitice (15), Tušiloviću kraj Karlovca (15), Zagrebu (15), Novom Vinodolskom (15) i u Trnovitičkom Popovcu kraj Garešnice (10).



Đak

Podrjetlo
Prezime Đak nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz okolice Požege.



Dujić

Podrjetlo

Dujići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Knina, a prema nekim izvorima iz okolice Novog Travnika ( BiH). Vrlo su rijetko i Srbi Vukovar). Razmjerno najviše Dujića u proteklih sto godina rođeno je u Ićevu kraj Skradina, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Dujić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Dujića u oko četrsto domaćinstava (477. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiristo, pa se njihov broj do danas utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Dujića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Promine i Drniša u Zadar te iz Promine u Zagreb.

Raspostranjenost

Dujići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 94 općine i 130 naselja, znatno više u urbanim sredinama (73%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (190), Zadru (160), Šibeniku (80), Vinkovcima (45) i u Splitu (45).



Na kraju opet obavezno moram navesti izvor većine podataka koje navodim u postu, a to je web stranica ime hrvatsko.net koju vam svima iskreno preporučam:

Link: http://imehrvatsko.net/



Zaboravio sam navesti da sam već o prezimenima u Čitluku pisao pod sljedećim linkovima:

Prominski vidici i sudbine IV dio

Link: http://promina.blog.hr/2009/03/1625993982/prominski-vidici-i-sudbine-iv-dio.html


Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

Link: http://promina.blog.hr/2007/04/1622516939/dr-zdravko-dizdarupoznajmo-nas-stari-zavicaj-4dio.html

Oznake: Prominsko prezime, Čitluk

- 23:00 - Komentiraj post (0) - Link posta

<< Arhiva >>






Promina blog
  • LL

Opis bloga

  • Promina blog postoji od 19.03.2005. godine, nešto više od deset godina.
    Teme su vezane uz život u Promini.....ali, tu su i druge razne teme koje su mi se u određenim trenutcima učinile zanimljivim...
    S. Sarić

    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Pomoću sljedećih linkova, saznajte nešto više o Promini.

    Gdje je Promina?

    Galerija promina.blog.hr


    Fotografije generacija iz škole:
    Stare slike Promine






    Video snimke:


































    Projekti čiju realizaciju očekujemo:









    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


Općina Promina









  • «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


.....

  • ......
    .......



    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»


    Statistika posjeta promina.blog.hr -u kroz godine








    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»





    «««««««««««»»»»»»»»»»»»»»



    E-mail-Urednik promina.blog.hr-a:
    promina.blog.hr@gmail.com


    Zadnji postovi

...


.........................................................................Promina blog - promina.blog.hr© 2005.-2023. sva prava pridržana Urednik promina.blog.hr-a: Sanimir Sarić